Tokom zime ljudi se manje kreću, a više jedu (i to uglavnom tešku hranu), jer hladnoća i vetar pojačavaju vatru varenja. Zbog toga se u telu nakupljaju mast, sluz i druge lepljive supstance.
S prvim zracima prolećnog sunca, dotle “zaleđeni“ lepljivi toksini počinju da se otapaju, snaga varenja se smanjuje i čovek oseća umor, tromost, a kod mnogih se pojavljuju simptomi kijavice, gušenja, kašlja, kožnih osipa…
Hrana kao lek
Prema ajur-vedi, gore nabrojani problemi su posledica nakupljanja slatkog i kiselog ukusa u telu tokom zime. U slatkom ukusu preovladavaju elementi zemlja i voda, a u kiselom zemlja i vatra. Zato je Majka Priroda uredila da tokom ranog proleća svuda niče lisnato zeleno povrće, koje ima prvenstveno gorak ukus. U gorkom ukusu preovladavju elementi vazduha i prostora, što je odlična protiv-teža elementima zemlje i vode koji su najviše poremećeni. Osim toga, gorak ukus hladi i isušuje, što smanjuje temperaturu i negativan uticaj kiselog ukusa.
Zelje, blitva, spanać, zelena salata…
Gore nabrojano zeleno lisnato povrće predstavlja idealnu hranu tokom ranog proleća pre svega zbog isušujućeg delovanja. Postoje neznatne razlike u delovanju ove hrane na organizam – na primer blitva i zelena salata deluju hladeće, a spanać blago zagreva i ima i pomalo ljutog ukusa, zelje pored gorkog i oporog ima i pomalo kiseo ukus, pa je stoga dobro da svako u skladu sa individualnim osećajem bira namirnicu koja mu se dopada. Ove namirnice izbacuju telesne viškove, čiste krv, isušuju salo i sluz, stvaraju osećaj lakoće, poleta i jasnosti, hlade duh i telo, ubijaju klice i mikrobe…
Maslačak
Lišće maslačka se vekovima koristi i kao hrana i kao lek. Za razliku od gore nabrojanih kultura, maslačak se uglavnom sakuplja (a ne gaji) i koncentracija gorkog ukusa u njemu je daleko veća nego kod kultivisanih biljaka. Zato ga mnogi ne podnose, ali je njegovo lekovito delovanje daleko izraženije. Zdrave osobe mogu da jedu svakoga dana po jedan do dva mlada lista maslačka kao salatu, radi jačanja imunog sistema. Oni čije je varenje slabo, treba da koriste lišće za kuvanje variva, supe ili čorbe.
PROLEĆNA SALATA
100 g lista maslačka
4 crvene rotkvice
15 ml ulja
5 g soli
5 g limunovog soka
3 g mlevenog bibera
Lišće za salatu treba ubrati od mladog maslačka koji još nije procvetao. Lišće pažljivo operemo i odsečemo lisne drške, a zatim sitno iseckamo. Mlade, sitne rotkvice narendamo i pomešamo s maslačkom. Potom dodamo sve začine i dobro izmešamo. Na kraju sipamo ulje, limunov sok i opet dobro izmešamo. Ukrasimo rotkvicama (po želji).
Ovo je izvrsna salata za prolećno buđenje, jer sadrži gorak i trpak ukus (maslačak) i ljut ukus (rotkvice i biber).
Ona istovremeno i čisti i jača.
ZELENA SALATA
Obična zelena salata je jedna od najomiljenijih u srpskom do- maćinstvu. Ona je hladeća, suva, gruba i lagana, gorko-trpkog ukusa. Podstiče lakoću i svežinu i dobra je kod želudačnih tegoba i čira.
1 glavica zelene salate
2 kašičice limunovog soka
1/2 kašičice mlevenog kima
2 kašike ulja
1/2 kašičice soli
po želji: 1/2 kašičice kurkume
Listove salate dobro očistimo od bubica i zemlje. Op- rano lišće krupno isečemo i pomešamo sa svim začinima. Na kraju prelijemo uljem i dobro izmešamo. Da bi se dobio bogatiji ukus, možemo dodati začine kao što su sambar, kari ili asafetida. Tokom leta treba smanjiti količinu soli i začina.
ZELJE NA DALMATINSKI NAČIN
Zelje je prvi vesnik proleća u kuhinji. Ono je hladno, lako, gorko i oporo. Izuzetno je dobro za čišćenje krvi, jetre, žuči, creva i masnog tkiva. Pošto je srodno blitvi i spanaću, može se spremati na isti način.
1/2 kg zelja
2 veća krompira
4 kašike maslinovog ulja
3 kašičice soli
1 kašičica bibera
1/2 kašičice asafetide
sok od pola limuna
Krompir operemo i obarimo u ljusci. Za to vreme očistimo i operemo zelje, te ga obarimo u vrlo malo vode. Krompir ocedimo, oljuštimo i isečemo na kocke.
U tiganju zagrejemo ulje i začine, pa dodamo zelje i krompir. Pirjamo na srednjoj vatri dok se ulje ne upije, vo- deći pri tom računa da se krompir ne raspadne. Na kraju dodamo limunov sok i serviramo s testom.
PROLEĆNA ČORBA
1/2 kg zelja
1 šargarepa
50 g ječma
2 kašike ulja
2 kašičice soli
1 kašičica bibera
2 kašičice struganog hrena
1 kašičica mlevenog kima
Geršlu kuvamo sa solju i uljem. Dok se ječam kuva, očistite i naseckajte šargarepu i zelje. Kada geršla omekša i pusti sluz, dodajte šargarepu, zelje i sve začine osim hrena.
Kada je povrće mekano, dodajte hren, dobro izmešajte, poklopite i skinite s vatre. Posle pet minuta možete da servirate uz proju, pasulj i čatni.

